POLISTIRENSKE KOŠNICE, ZA I PROTIV

            Obzirom da se stiroporne košnice u nekim zemljama svijeta koriste već više desetljeća, a na našem tržištu pojavile su se  tek prije nekoliko godina među našim pčelarima postoje prijepori za i protiv takvog materijala za držanje pčelinjih zajednica. Surfajući internetom na stranicama Agrokluba našao sam zanimljiv članak autorice Vesna Mijat, mag.ing.agr., koja je iznijela zanimljive tehničke podatke te argumente za i protiv upotrebe poliuretanske košnice  u intenzivnoj pčelarskoj proizvodnji.  Članak prenosimo u cijelosti.

          Najvažnija značajka košnica od plastičnih masa je materijal od kojeg su izrađene. Neki proizvođači izrađuju poliuretanske košnice, ali najčešće se mogu nabaviti one iz lijevanog polistirena. Polistiren visoke gustoće za košnice je oko 10x gušći od onog koji služi za pakiranje, i 20x gušći od onog koji služi za građevinsku izolaciju. Pri gustoći od 100g/L, ovaj polistiren za košnice je otprilike 2x gušći od onog koji se upotrebljava za motociklističke kacige. Ovakvom se tehnologijom proizvode čvrste, glatke i trajne košnice. Najbolje stiroporne košnice izrađuju se lijevanjem, a ne lijepljenjem, tako da kod njih ne postoje konstrukcijske greške zbog milimetarskih razlika u mjerenju i rezanju kao kod drvenih. Drvene košnice se dodatno moraju učvršćivati vijcima. Zbog fizikalnih karakteristika HD polistirena, ove košnice su lakše od drvenih, a istovremeno su bolji izolatori. Cijena polistirenskog kompleta u svijetu je slična kao i drvenog (65-110Eur), ali ne trune kao drvo, bolji je toplinski izolator i u slučaju hladnoće i u slučaju visokih temperatura. Stiroporne košnice ne trebaju vodootporni premaz da bi postale nepropusne. Voda ne ulazi u takve košnice, a debele stijenke dobro drže toplinu u hladnim zimskim mjesecima. Proizvode se stiroporne košnice raznih oblika i dimenzija, pogodne za plastične okvire, ili one kompatibilne s klasičnim drvenim okvirima.

U svijetu

Veliki broj pčelara u Europi već koristi stiroporne košnice, ali u većini svjetskih država one još nisu potukle drvene košnice po popularnosti. Tako niti u SAD-u. U Njemačkoj, dobrom dijelu Belgije i Nizozemske se već duže godina uspješno koriste košnice od stiropora. Zovu ih Segeberger ondje. U Norveškoj se polistirenske košnice prodaju jednako dobro kao i drvene. One su u Norveškoj za 30% jeftinije jer drvene sadržavaju dodatnu izolaciju zbog hladnih zima.

+ne uopće, ++umjereno do slabo, +++dobro,++++odlično

Nedostaci stiropornih košnica i kako ih riješiti

• Stiropor je zrako-nepropusan i tijekom hladnoća na unutarnjim stijenkama košnice mogu se pojaviti kapljice vode. Smanjeni protok zraka uzrokuje zadržavanje vlage i kondenzaciju u unutrašnjosti košnice. Drvene košnice s druge strane, omogućavaju protok zraka u košnici bez obzira na vrstu donje ploče-podloge. Ovaj je problem moguće riješiti na dva načina: ako se napravi otvor za ventilaciju u gornjem dijelu košnice, ili se može upotrebljavati podnica koja ima veliku zračnu rešetku pa pospješuje ventilaciju.
• Prilikom čišćenja stiropornih košnica treba voditi računa o korištenju sredstava koja ne sadrže otapala jer bi ona mogla oštetiti košnicu. Neki proizvođači preporučuju: – Svaki višak nataloženog voska i propolisa se brižljivo ostruže s polistirenskih stijenki. Poslije se cijela košnica uranja u natrij karbonat otopinu (1kg na 5L vode) uz dodatak par kapljica deterdženta za suđe, opere se i osuši. Kada su uklonjene nečistoće, polistirenska košnica se može sterilizirati hipokloritom iz varikine za domaćinstvo. Koncentracija upotrebljene varikine ne bi smjela biti veća od 0.5%. Usporedbe radi, drvene košnice trebaju se pržiti plamenikom ili potapati u tekući parafin, što je dugotrajan proces.
• Pojedini pčelari koji su probali pčelarenje stiropornim košnicama javljaju da je ponekad teško odvojiti okvire iz košnice s pčelarskim dlijetom u ovim košnicama. Ako se upotrijebi prevelika sila, moguće je stvoriti napuklinu. Zato se rubovi nastavaka prije upotrebe mogu premazivati vazelinom da bi se spriječilo lijepljenje propolisom.
• Poklopac stiropornih košnica je lakši i neki pčelari se boje da ga jači vjetar ne otpuše. Zato se košnice vezuju ili se na vrh postavlja teži predmet. Kasnije, pčele će same zalijepiti poklopac.
• Poneki pčelari protive se upotrebi plastičnih materijala za pčelarenje s mišlju da je najbolje pčelarenje ono koje nabolje imitira uvjete iz prirode. A pošto pčele u prirodi obitavaju u drvu, čovjek bi im trebao omogućiti najsličnije uvjete.
• Plastiku koju više ne upotrebljavate treba znati pravilno odlagati. Stiropor se može odvesti u reciklažna dvorišta. Također, ako se pčele zaraze s američkom ili europskom gnjiloćom legla, košnice trebaju biti uništene u spalionici jer nije dopušteno vani spaljivati stiropor (bisfenol). Drvene košnice se s druge strane, mogu spaljivati bez ograničenja.
• Ukoliko je domaćoj preadi (ili divljim pticama) omogućen nesmetan pristup u pčelinjak, imajte na umu da koke vole kljucati stiropor i poliuretan (podatke imamo samo za običan stiropor, a ne i za onaj visoke gustoće).
• Košnice su primamljive miševima po zimi. Proizvođači košnica od HD polistirena tvrde da miševe odbija neobičan tvrdi stiropor. Oni pokušavaju u košnicu onda prodrijeti kroz otvore, ali ih na vratašcima kroz koja ulaze pčele u namjeri spriječava rešetka.
• Ukoliko pčelaru smeta što bijele stiroporne košnice s vremenom požute, često ih se iz estetskih razloga boja u prirodne nijanse. Upotrebljavaju se boje na bazi vode koje ne sadrže otapalo (solvent). Neki proizvođači preporučuju bojanje latex bojama.

Prednosti stiropornih košnica

• Stiroporne košnice su lakše od drvenih košnica. Sačuvati ćete svoja leđa prilikom prenošenja stiroporne košnice okvira napunjenih medom u odnosu na prenošenje drvene košnice.
• Trajnost polistirena visoke gustoće se garantira na preko 30 godina. Drvene košnice upijaju vlagu i poslije nekog vremena će istrunuti. Koliko god bile dobro zaštićene premazom, drvo je poroznije od stiropora i vremenski uvjeti će ga načeti. Stiropor je s druge strane, otporan na fotolizu, ne mijenja oblik i ne smanjuje se. Kod stiropornih košnica se uslijed djelovanja sunčevih zraka javlja samo promjena boje.
• U zimskim mjesecima, stiroporne košnice ne trebate omatati radi očuvanja topline. Zbog dobrih izolacijskih karakteristika stiropora, pčele će manje vremena trošiti na grijanje/hlađenje košnice, a više na skupljanje nektara. Za rezultat ćete imati povećanu proizvodnju meda i za do 25%.
• Lijevane stiroporne košnice uvelike smanjuju propolizaciju jer ne postoji puno pukotina, lošeg dihtanja koje pčele trebaju popuniti propolisom. Prema jednom istraživanju količina proizvedenog propolisa u stiroporu je smanjena i za do 75% u odnosu na drvene košnice.
• Polistirenske košnice su vodonepropusne za razliku od drvenih košnica koje trebaju specijalni premaz radi sprječavanja prodiranja vode u košnicu i gnjiljenja. Na sjeveru pčelari su primorani izolirati drvene košnice omatajući ih u papir, ili ih premjestiti u skloništa preko zime.
• Potrebno je manje prihrane za prezimljavanje društva jer pčele troše manje energije za zagrijavanje košnice tijekom zime.
• Stiropor se ne rasuši kao drvo, niti mijenja oblik.
• Ako koristi polistirenske košnice, manje radnih sati utrošiti će pčelar za održavanje, manje posla oko uzimljivanja i utopljavanja.
• Pčele kreću u prvi proljetni let 2-3 tjedna ranije ako su prezimile u stiropornoj košnici.
• Svakodnevno tijekom pašnog perioda, pčele iz stiropornih košnica ujutro izlaze ranije na pašu.
• Zagrijavanje košnice koje omogućuju stiroporne stijenke za rezultat će imati tople stijenke i vanjske okvire u plodištu pa će matica lijegati jaja u svim okvirima, a ne samo u središnjim okvirima što je slučaj u drvenim košnicama.

Što kažu pčelari koji su probali rad s ovim košnicama?

Naš renomirani pčelar iz Zagorja g. Ivan Curiš imao je priliku pčelariti u polistirenskim košnicama. Evo što kaže: – Što se tiče stiropornih košnica, imam jako doba iskustva o držanju pčela u njima. Izradio sam 10 kompleta LR stiropornih košnica i pčele sam držao u njima kroz dvije sezone. Društva su u njima bolje zimovala, trošila su manje hrane nego društva u drvenim košnicama. Temperatura iznad legla nikad nije pala ispod 2˚C dok je vani bilo i -14˚C. Krajem trećeg mjeseca imala su 1-1,5 okvir više legla. U ljetnim mjesecima kad je temperatura prelazila i 41˚C u košnicama nije prelazila 38˚C. Vlage po zimi nije bilo puno, samo nešto na stijenkama. Ventilacija je na podnici.

Većina pčelara koji su probali rad sa stiropornom košnicom smatraju je boljim rješenjem od drvene bez obzira na njezin oblik, veličinu, cijenu i nedostatke. Stiroporna košnica u zimi je toplija, nema vlage, temperatura u prostoru oko legla ne pada ispod 4˚C što je najpovoljnije za zimovanje pčela. Društva se vrlo rano razvijaju u jake zajednice s manjom potrošnjom meda u zimskim mjesecima i u razvoju jer košnica ne gubi toplinu, tako da maksimalno možemo iskoristiti već prve proljetne paše. Zimske pčele duže žive jer u zimskim mjesecima troše manje hrane. Manje izmeta se skuplja u crijevima pa ne trebaju toliko zimskog izleta. U ljetnim mjesecima zbog ventilacijske rešetke na dnu (podnici) košnice ventilacija je savršena, a stiropor štiti od vrućine, pa izgleda kao da košnica ima „klimu“. U vrijeme jakih glavnih paša više pčela odlazi na pašu jer ne moraju grijati leglo. U stiropor se ne uvlače spore, bakterije, virusi tako da su i bolesti pčela znatno smanjene, stiropor možemo nazvati i eko. Prema iskustvima drugih pčelara pčelinja zajednica u stiropornoj košnici donosi 25 do 35 % više meda nego u drvenim košnicama. Količina rada sa pčelama u sezoni sa stiropornim košnicama je manja za 25% nego sa drvenim. Ovo postavlja pitanje zašto i mi kao pčelari ne iskoristimo više naše pčele, kaže nam g. Curiš, dugogodišnji proizvođač meda i pčelinjeg otrova.

Da li mogu sam izraditi polistirensku košnicu?

Polistirenske košnice koje su popularne u sjevernoj Europi, izrađene su procesom lijevanja u kalupe. Ako, izrađujete košnicu lijepeći dijelove, neminovno će se pojaviti neke pukotine, neravnine i nesavršenosti. Također, izrađene su od HD polistirena (nekad i poliuretana) visoke gustoće preko 100kg/m3. Znači, da biste sami proizveli košnicu slične kvalitete u RH, nailazite na dva osnovna problema; trebate imati mehanizam za lijevanje i kalupe za košnice, te trebate pronaći ovako čvrsti stiropor (što mi nismo uspjeli). G. Curiš iz OPG-a “Sretna pčela”koji pčelari već preko 35 godina kaže: -Na pitanje je zašto sada ne držim pčele u stiroporu, jedini razlog mi je u tome što kod nas ne možemo kupiti stiropor gustoće veće od 35 kg/ m3. Također, građevinski stiropor nije dobar za izradu košnica jer u sebi sadrži komponente protiv gorenja, a one su kancerogene. Stiropor ove tvrdoće pčele u sezoni pregrizu i kroz njega probuše rupe. No, jedan naš mladi pčelar proizveo je stiropornu košnicu obloženu vodo-otpornom šperpločom i mislim da je to do sada najbolja košnica u RH.

Mogu li se ove košnice nabaviti i u Hrvatskoj?

Da, odnedavno je g. Marijan Trnski iz tvrtke Contectum d.o.o. zastupnik finskog proizvođača stiropornih košnica Paradise Honey Ltd iz Finske. Evo što kaže g. Trnski: -Drago mi je da se povećava interes za proizvod koji je kod nas već neko vrijeme predstavljan na sajmovima uz ogroman interes posjetitelja, a nikako da dođe na tržište. Ove košnice su napravljene od izuzetno čvrstog stiropora gustoće 110kg/m3 (za razliku od 40kg/m3 koji koriste za izradu loših kopija) što im omogućuje trajnost i postojanost. Cijena košnice (podnica, 3LR nastavka, matična rešetka, hranilica i poklopac), bez okvira biti će 720-740 kn, a okvira oko 15kn/kom. Cijene su veće od tradicionalnih materijala, ali kad uzmemo u obzir lakše planiranja rashoda zbog manje mogućnosti oštećenja ili propadanja opreme, svaki ozbiljniji pčelar će poželjeti isprobati barem nekoliko košnica i okvira, koji daju odlične rezultate i na puno nezahvalnijim klimama od naše. Prva pošiljka se očekuje u drugoj polovici ožujka ili prvoj polovici travnja. Košnice će se moći nabaviti u Bjelovaru, a predbilježbe i narudžbe za prvu pošiljku se mogu javiti na 099/ 247-1142 ili contectum.doo@gmail.com.

Mnogi pčelari koji su prešli na stiropor, ne žele više natrag, a s druge strane, mnogi koji upotrebljavaju drvene odbijaju koristiti stiroporne. Obje ove tehnologije pčelarenja imaju svoji prednosti i mana, ovisno o klimatu i krajnjem proizvodu pčelarenja. Najvažnije je imati potpunu informaciju.

*Naziv „Stiropor“ je eponim i u našoj se zemlji upotrebljava učestalo za opis svih polistirenskih materijala. To je inače brand ekspandiranog polistirena zaštićen od strane kompanije BASF 1951. godine. Za izradu košnica se upotrebljava se polistiren visoke gutoće.

Autor: Vesna Mijat, mag.ing.agr.

Izvor: http://www.agroklub.com