Dana 24. svibnja 2013. godine na web portalu agroklub.com autorica teksta Vesna Mijat, mag.ing.agr. pokušala je ukratko pojasniti određene nejasnoće koje propisuje novi Pravilnik o dopunskim djelatnostima na OPG-u (NN 20/13) koji je unio dosta nejasnoća i nesporazuma među nositeljima OPG-ova, pa i poljoprivredno savjetodavnim službama. Trenutno se čini da će biti potrebno unijeti neke izmjene radi lakšeg razumijevanja i provođenja Pravilnika. Neka konkretna pojašnjenja koje je pojasnila Vesna Mijat mag. ing. agr prenosimo u cijelosti.
Ciljevi donošenja Pravilnika o dopunskim djelatnostima na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu su:
- omogućiti obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima dodatni izvor dohotka za gospodarstvo
- omogućiti višu razinu standarda gospodarstva
- poticati diverzifikaciju
- omogućiti vrednovanje drugih vještina i znanja članova obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva
- doprinijeti očuvanju ruralnog područja
- omogućiti obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima korištenje sredstava potpore iz EARFD-a u razdoblju 2014.-2020.
- ustrojiti registar OPG-a koji se bave dopunskom djelatnošću i uspostaviti sustav praćenja i kontrole
1. Da li se ovaj Pravilnik odnosi na sve pravne i fizičke osobe u RH koje se bave poljoprivrednom djelatnosti?
Ne. Ovaj se pravilnik odnosi SAMO na OPG-ove. Znači obrti, trgovačka društva i zadruge koje obavljaju djelatnost poljoprivrede, nemaju se što zamarati se njime.
2. Koje su sve dozvoljene dopunske djelatnosti na OPG-u?
Vidi na poveznici: Pravilnik o dopunskim djelatnostima na OPG-ovima
3. Što je Izravna prodaja?
Izravna prodaja u smislu ovog Pravilnika je djelatnost kojom poljoprivredni proizvođač prodaje svojepoljoprivredne proizvode direktno potrošaču. Dozvoljena je kao dopunska djelatnost.
4. Kako se sve mogu izravno prodavati poljoprivredni proizvodi?
- na OPG-u (u dvorištima, proizvodnim objektima OPG-a, kušaonicama i na polju),
- na štandovima i klupama na tržnicama na malo,
- na štandovima i klupama izvan tržnica na malo,
- na štandovima i klupama unutar trgovačkih centara, ustanova, i sl.,
- prigodnom prodajom (sajmovi, izložbe, manifestacije i sl.),
- dostavom do potrošača,
- pokretnom prodajom (pokretna vozila, plovila, kolica),
- prodaja putem automata,
- kioska,
- prodaja putem interneta.
5. Koliki udio ukupnog godišnjeg dohotka OPG-a smije činiti dohodak ostvaren iz dopunskih djelatnosti?
– Oprez: Dozvoljeni prosječni godišnji dohodak iz dopunske djelatnosti ne smije biti veći od 50% ukupnog godišnjeg dohotka OPG-a.
– No, prethodne tri tvrdnje (3., 4. i 5.) zbunjuju vlasnike OPG-ova koji prodaju izravno svoj proizvod. Zato evo par primjera.
Primjer 1: Ako osoba želi osnovati OPG za proizvodnju i prodaju mlijeka, a sve mlijeko želi prodavati izravno-npr. putem nekoliko mljekomata kako da prijavi primarnu, tj dopunsku djelatnost?
– Ukoliko je primarna proizvodnja ovog OPG-a govedarska proizvodnja tada se ne može proizvodnja i prodaja mlijeka putem nekoliko mljekomata smatrati dopunskom djelatnošću već osnovnom djelatnošću.
Primjer 2: Da li kumice s placa (izravna prodaja na štandu) koje na OPG-u proizvode mlijeko moraju zatražiti upis u Upisnik dodatnih djelatnosti?
– Ne, jer ako je njihov OPG već registriran za govedarsku proizvodnju, onda se prodaja mlijeka na štandu ne smatra dopunskom već osnovnom djelatnošću.
Primjer 3: Primjer, ako je postojeći OPG do sada proizvodio povrće i sve povrće prodavao na tržnici na malo, kako da prijavi primarnu tj. dopunsku djelatnost, a da i dalje može 100% svojih prihoda ostvarivati izravnom prodajom na tržnici na malo?
– Obzirom da je primarna proizvodnja ovog OPG-a povrćarstvo tada se ne može prodaja povrća bez obzira na način prodaje smatrati dopunskom djelatnošću već osnovnom.
– Dopunska djelatnost u tom slučaju bi bila kada bi se proizvedeno povrće preradilo u neku od prerađevina i prodavalo na tržnici na malo, a da pri tome prosječni godišnji dohodak iz te dopunske djelatnosti nije veći od 50% ukupnog godišnjeg dohotka OPG-a.
Primjer 4: Primjer: ako se osniva OPG za proizvodnju voća s namjerom da sve voće prodaju na kućnom pragu, kako da od te djelatnosti ostvari 100% dohodaka?
– Obzirom da je primarna proizvodnja ovog OPG-a voćarstvo tada se ne može prodaja voća bez obzira na način prodaje smatrati dopunskom djelatnošću već osnovnom.
– Dopunska djelatnost u ovom slučaju bi bila kada bi se proizvedeno voće preradilo u neku od prerađevina i prodavalo na tržnici na malo, a da pri tome prosječni godišnji dohodak iz te dopunske djelatnosti nije veći od 50% ukupnog godišnjeg dohotka OPG-a.
Primjer 5: Ako mladi slavonski proizvođač jabuka namjerava sav urod prodavati putem Interneta, kako prijaviti primarnu tj. dopunsku djelatnost, a da može ostvariti 100% dohotka na ovaj način?
– Obzirom se radi o primarnoj proizvodnji, a to je voćarstvo – uzgoj jabuka tada se ona ne može smatrati dopunskom djelatnošću OPG-a već osnovnom. Način stavljanja jabuka na tržište stvar je i odabir proizvođača dakle to može biti i putem interneta (izravna prodaja Internetom).
– No, ono što je bitno za ovo pitanje je da dopunska djelatnost u ovom slučaju bi bila kada bi se jabuke preradile u npr. ocat, pekmez dakle u neku prerađevinu koju je dozvoljeno prodavati putem interneta, a da pri tome prosječni godišnji dohodak iz te dopunske djelatnosti nije veći od 50% ukupnog godišnjeg dohotka OPG-a.
Primjer 6: Ako se OPG želi baviti samo uzgojem konja radi jahanja, kako da ostvare 100% dohotka od te djelatnosti?
– Uzgoj konja za jahanje nije osnovna poljoprivredna djelatnost na koju se OPG može registrirati, nego većdopunska djelatnost turističke ponude. Stoga od ove djelatnosti OPG može uprihoditi samo do 50% ukupnog dohotka na OPG-u.
6. Za sve one mljekare koje zanima pokretna prodaja mlijeka mobilnim mljekomatima; Ako mljekar želi prodavati mlijeko putem mobilnih mljekomata (automat ugrađen u kombi vozilo cirkulira dnevno kao i kombi za kruh), da li je to izravna prodaja putem automata, ili pokretna prodaja?
Ako se radi o prodaji mlijeka putem mobilnih mljekomata (automat ugrađen u kombi vozilo koje vozi i oglašava prodaju kao kombi za kruh), radi se o izravnoj prodaji putem automata (kažu u Ministarstvu poljoprivrede). S druge strane, kada smo isto pitanje postavili za obrte i trgovačka društva odgovoreno nam je da ovakav oblik prodaje spada u pokretnu izravnu prodaju prema Zakonu o trgovini (Ministarstvo gospodarstva)? Mišljenja smo da Ministarstva međusobno moraju uskladiti opisne pojmove za djelatnosti.
7. Da li se na OPG-u može istovremeno obavljati više od jedne dopunske djelatnosti?
Na jednom OPG-u se može obavljati više dopunskih djelatnosti istovremeno.
8. Da li nositelj dopunske djelatnosti mora biti nositelj OPG-a?
Nije obvezno da nositelj dopunske djelatnosti bude i nositelj OPG-a već može biti i neki od članova obitelji upisanih u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava.
9. Gdje se može provoditi dopunska djelatnost?
Dopunska djelatnost se mora obavljati na zemljištu i/ili u objektima koje su nositelj ili članovi OPG-a upisali u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava.
10. Kako se upisati u Upisnik dopunskih djelatnosti?
Upis u Upisnik obavlja se u regionalnim uredima Agencije za plaćanja u poljoprivredi s obzirom na prebivalište nositelja OPG-a.
Nositelj dopunske djelatnosti podnosi Zahtjev za upis u Upisnik najmanje 30 dana od dana početka obavljanja dopunske djelatnosti, na obrascu iz Priloga Pravilnika. Prije predaje Zahtjeva, dobro razmislite za koje djelatnosti se registrirate tako da ne izostavite koju vama važnu.
Dodatno treba još priložiti:
- dokaz o osposobljenosti za obavljanje dopunske djelatnosti ako je ista propisana posebnim propisima koji reguliraju dopunsku djelatnost,
- uvjerenje o osposobljenosti za obavljanje tradicijskog ili umjetničkog obrta (samo za OPG koja se bave tradicijskim ili umjetničkim obrtom),
- ovisno o dopunskoj djelatnosti:
• rješenje o registraciji ili odobravanju objekta u poslovanju s hranom;
• rješenje o registraciji ili odobravanju objekta i/ili subjekata u poslovanju s nusproizvodima životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi;
• rješenje o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu;
• presliku ovjerene sanitarne knjižice i dokaz o položenom tečaju higijenskog minimuma (samo za one koji dolaze u kontakt s hranom). - Na temelju podnesenog Zahtjeva Agencija upisom u Upisnik nositelju dopunske djelatnosti izdaje izvod iz Upisnika koji je ujedno i potvrda o upisu u Upisnik.
11. Što ako sam već preko OPG-a obavljao dopunske djelatnosti prije izglasavanja ovog Pravilnika?
Možete podnijeti Zahtjev za upis u Upisnik u skladu s ovim Pravilnikom u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika. Točan rok je stoga 28.02.2014. godine.
12. Da li je OPG dužan registrirati dopunsku djelatnost?
Pravilnik o dopunskim djelatnostima na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (N.N.20/13) ne obvezuje proizvođače da se moraju upisati u Upisnik dopunskih djelatnosti na OPG-u, već im daje mogućnost daregistriraju dopunsku djelatnost ukoliko to oni žele. No, pripazite na mogućnost za korištenje EAFRD fondova od 2014. godine.
Ministarstvu poljoprivrede zahvaljujemo na nekim pojašnjenjima s molbom da se ubuduće zakonski akti sastavljaju na razumljiv i svakome jasan način. U protivnom, i ljudi koji sastavljaju zakone, službe koje ih moraju provoditi kao PSS, a i mi koji ih moramo poštivati gubiti ćemo previše vremena za međusobna tumačenja određenih članaka.
Autor: Vesna Mijat, mag.ing.agr.
Izvor: http://www.agroklub.com