Prema podacima Državnog zavoda za statistiku koji su u medijima objavljeni 06. ožujka 2014. godine u protekloj 2013. godini u RH je uveženo tri puta više meda nego ranijih godina, čak 191 tona. Opće je poznata činjenica da naši pčelari proizvode med vrhunske kvalitete te da sadašnja proizvodnja od oko 7000 tona u potpunosti zadovoljava potrebe domaćeg tržišta. Prema navodima predsjednika HPS-a Martina Kranjeca riječ je djelomičnom uvozu meda iz Kine, koji za sada ne ugrožavaju plasman meda domaćih pčelara.
Kako navodi portal http://www.agroklub.com/ pretpostavka je da jedna veća domaća tvrtka koja se bavi proizvodnjom i preradom pčelinjih proizvoda najvećim djelom zaslužna za taj uvoz koja taj med velikim djelom prepakirava i distribuira u ugostiteljstvo.
U Hrvatskoj se godišnja proizvodnja kreće na razini oko 6 do 8 tisuća tona meda što bi u potpunosti zadovoljilo domaće tržište, ali veliki dio tog meda zbog izuzetne kvalitete završi na zapadnom tržištu u EU. Naime jedna skupina konvencionalnih pčelara iz Bjelovarsko bilogorske županije izvezla je oko 25 tona meda u Njemačku. Izvezeni med na analitičkim ispitivanjima pokazao izuzetne rezultate te je po kvalitetu rame uz rame sa medom proizvedenim u ekološkoj proizvodnji. Zbog svega gore navedenog otkupljivači iz njemačke su tijekom 04. i 05. ožujka 2014. godine odlučili posjetiti pčelare i lokacije na kojima isti imaju smještene pčelinjake. Prilikom obilaska lokacija izrazili su zadovoljstvo viđenim primjetivši kako su naši pčelari izuzetno dobro educirani te da provode sve propisane tehnike pčelarenja u konvencionalnoj proizvodnji. Očarani sačuvanim okolišem i potentnošću pašnih resursa, a uvjereni u kvalitetu meda izrazili su čuđenje da gotovo i nemamo ekoloških pčelara. Prema posljednjim podacima u RH ima svega 33 registrirana ekoloških pčelara. Stoga su nam odlučili ponuditi pomoć kako bi što više pčelara u narednom razdoblju prešlo sa konvencionalne na ekološku proizvodnju meda. Predstavnici njemačke tvrtke su ponudili zamjenu voska, ekološke boje za bojanje košnica, nabavku žice za prožicavanje okvira od prehrambenog inox-a, ekoloških preparata za tretiranje zajednica protiv varoe, fruktoznih šećera i sirupa za prihranu pčelinjih zajednica. Od navedenih uvjeta napomenuli su da bi morali u roku jedne godine zamijeniti sav konvencionalni vosak u košnicama za ekološki.Naveli su kako certificiranje može provoditi bilo koja tvrtka registrirana za te poslove iz EU. Cijena certifikata je oko 400 eura godišnje. Kako su nam naveli na skupu koji se održao nakon obilaska pčelinjaka, pčelar koji se odluči na ekološku proizvodnju ima siguran plasman svojih proizvoda za cijenu veću od 15 do 25 posto od trenutne cijene konvencionalnog meda na burzi meda. Na kraju moramo napomenuti da je otkupljivač meda iz njemačke odlučio otkupiti sve preostale zalihe meda (koje budu zadovoljile provedenu analizu op. a), a koje mogu ponuditi naši članovi udruge, te će za narednu sezonu od pčelara koji se odluče za ekološku proizvodnju otkupiti sav konvencionalni med.
Kako u hrvatskoj trenutno imamo približno 11.000 pčelara koji imaju oko 660.000 košnica, a prema posljednjim podacima taj broj rapidno raste, evidentno je da na ekološke pčelare otpada svega 0.3 posto koji nisu u stanju zadovoljiti potrebe tržišta za ekološki proizvedenim medom. Raste i prodaja meda na kućnom pragu pčelara, što ukazuje na to da potrošači ipak prepoznaju domaći proizvod i imaju povjerenja u hrvatske pčelare, a tu ekološki uzgojeni proizvodi svakako imaju priliku.
Obzirom na navedene činjenice evidentno je kako će u narednom razdoblju sve više našeg kvalitetnog meda, bio on ekološki ili konvencionalni, završiti na tržištu zapadne europe, a naši veliki otkupljivači biti će prisiljeni kupovati jeftiniji med sumnjive kvalitete sa istočnog tržišta, te ga nuditi našim građanima u trgovačkim lancima po akcijskim cijenama.
Saša Ružičić