Printaj Stranica

Medonosno bilje

            Medonosnim biljem smatramo one biljne vrste iz čijih cvjetova pčele uzimaju nektar, pelud ili pelud i nektar zajedno te one biljne vrste na kojima pčele uzimaju medljiku, kao i biljke s kojih sakupljaju propolis. Vrlo su rijetke biljne vrste koje pčele nikad ne posjećuju. Između pčela i medonosnog bilja postoji vrlo uska povezanost i ovisnost. Pčele posjećujući razne biljne vrste, zbog uzimanja hrane, nesvjesno vrše oplodnju istih. U krajevima na kojima ne postoji medonosno bilje nema ni uvjeta za život pčele, ali ni obratno, jer je utvrđeno da u krajevima na kojim je industrija potisnula pčele pojedine biljne vrste polako izumiru. To su uglavnom jaka industrijskasredišta

Izvor: http://hr.wikipedia.org/wiki/Medonosno_bilje

Trajni link do ovog članka: http://www.pcelarska-udruga-bilogora.hr/?page_id=22

Lipa (lat.Tilia)

Lipa (lat.: Tilia, drugi nazivi: lipac, lipolist, lipa velelista, zimska lipa) je veliko drvo čije stablo doseže visinu od 25 do 30 metara, a starost i do nekoliko stotina godina. Cvjetovi lipe su mali, zelenkastožute boje, ugodnog mirisa i grupirani u kitama. Cvjetanje traje 2 do 3 tjedna, a nekad se dogodi da prođe i za 5 do 6 dana. U usporedbi sa bagremom mnogo je nepouzdanija. U …

Pogledajte stranicu »

Bagrem (lat.Robinia pseudoacacia)

                  Bagrem potječe iz jugoistočnog dijela SAD-a, ali se proširio na Sjevernu Ameriku, Europu i Aziju. U nekim područjima se smatra invazijskom vrstom. U Europu je prenesen 1601. godine. U privatnim šumama kontinentalne Hrvatske je jedna od najraširenijih vrsta drveća. Voli pjeskovita tla. Šumari ga koriste u zasadima za zaštitu od erozija. Raste u visinu do 25 m, a …

Pogledajte stranicu »

Pitomi kesten (lat.Castanea sativa)

          Pitomi kesten (Castanea sativa) je jedna od prvih namirnica koju je čovjek jeo i za to postoje arheološki dokazi. Kesten najviše raste u južnoj Europi i Sredozemlju, a povjesničari kažu da se počeo širiti po Europi preko Grčke. Drvo kestena je u srodstvu s bukvom i hrastom, dugovječno, može narasti do 25 m uvis s bujnom, velikom krošnjom i …

Pogledajte stranicu »

Kadulja (lat. Salvia officinalis)

         Kadulja ili žalfija (lat. Salvia officinalis), višegodišnja polugrmovita biljka visine 30 do 60 cm jakog korijena. Donji dijelovi stabljike su drvenasti, a gornji zeljasti. Listovi su dugački, ovalnog oblika, a cvjetovi tamnoljubičaste boje. Raste divlje, ali se i uzgaja. Kadulja je ljekovita biljka, ali se koristi i kao začin. Ljekovitost kadulje spoznali su još Stari Rimljani i antički Grci. U faraonskimgrobnicama u Egiptu jedan …

Pogledajte stranicu »

Lavanda

            Lavande su rod biljaka iz porodice Lamiaceae. Rasprostranjene su diljem Mediterana, pa sve do Afrike i jugoistočnih predjela Indije. Rod lavandi uključuje jednogodišnje i višegodišnje vrste, travolike vrste i grmove. Kako se radi o vrlo široko rasprostranjenoj kulturi, koja se diljem svijeta uzgaja mahom u dekorativne svrhe, ali i za komercijalnu …

Pogledajte stranicu »

Samonikle medonosne biljke

                Samonikle medonosne biljke pružaju pčelama stalnu opskrbu hranom tijekom proljetne, ljetne i jesenske paše, poboljšavajući pčelinjoj zajednici životne uvjete. Kako pčele i biljke u prirodi čine nerazdvojno jedinstvo za održavanje života, svaki će pčelar imati potrebu proširiti svoja znanja o medonosnim biljkama. To se odnosi prvenstveno na prepoznavanje …

Pogledajte stranicu »