Dana 24. svibnja 2013. godine na web portalu agroklub.com autorica teksta  Vesna Mijat, mag.ing.agr. pokušala je ukratko pojasniti određene nejasnoće koje propisuje novi Pravilnik o dopunskim djelatnostima na OPG-u (NN 20/13) koji je unio dosta nejasnoća i nesporazuma među nositeljima OPG-ova, pa i poljoprivredno savjetodavnim službama. Trenutno se čini da će biti potrebno unijeti neke izmjene radi lakšeg razumijevanja i provođenja Pravilnika. Neka  konkretna pojašnjenja koje je pojasnila Vesna Mijat mag. ing. agr prenosimo u cijelosti.

Ciljevi donošenja Pravilnika o dopunskim djelatnostima na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu su:

1. omogućiti obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima dodatni izvor dohotka za gospodarstvo
2. omogućiti višu razinu standarda gospodarstva
3. poticati diverzifikaciju
4. omogućiti vrednovanje drugih vještina i znanja članova obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva
5. doprinijeti očuvanju ruralnog područja
6. omogućiti obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima korištenje sredstava potpore iz EARFD-a u razdoblju 2014.-2020.
7. ustrojiti registar OPG-a koji se bave dopunskom djelatnošću i uspostaviti sustav praćenja i kontrole

1. Da li se ovaj Pravilnik odnosi na sve pravne i fizičke osobe u RH koje se bave poljoprivrednom djelatnosti?

Ne. Ovaj se pravilnik odnosi SAMO na OPG-ove. Znači obrti, trgovačka društva i zadruge koje obavljaju djelatnost poljoprivrede, nemaju se što zamarati se njime.

2. Koje su sve dozvoljene dopunske djelatnosti na OPG-u?

Vidi na poveznici: Pravilnik o dopunskim djelatnostima na OPG-ovima

3. Što je Izravna prodaja?

Izravna prodaja u smislu ovog Pravilnika je djelatnost kojom poljoprivredni proizvođač prodaje svojepoljoprivredne proizvode direktno potrošaču. Dozvoljena je kao dopunska djelatnost.

4. Kako se sve mogu izravno prodavati poljoprivredni proizvodi?

1. na OPG-u (u dvorištima, proizvodnim objektima OPG-a, kušaonicama i na polju),
2. na štandovima i klupama na tržnicama na malo,
3. na štandovima i klupama izvan tržnica na malo,
4. na štandovima i klupama unutar trgovačkih centara, ustanova, i sl.,
5. prigodnom prodajom (sajmovi, izložbe, manifestacije i sl.),
6. dostavom do potrošača,
7. pokretnom prodajom (pokretna vozila, plovila, kolica),
8. prodaja putem automata,
9. kioska,
10. prodaja putem interneta.

5. Koliki udio ukupnog godišnjeg dohotka OPG-a smije činiti dohodak ostvaren iz dopunskih djelatnosti?

– Oprez: Dozvoljeni prosječni godišnji dohodak iz dopunske djelatnosti ne smije biti veći od 50% ukupnog godišnjeg dohotka OPG-a.

– No, prethodne tri tvrdnje (3., 4. i 5.) zbunjuju vlasnike OPG-ova koji prodaju izravno svoj proizvod. Zato evo par primjera.

Primjer 1: Ako osoba želi osnovati OPG za proizvodnju i prodaju mlijeka, a sve mlijeko želi prodavati izravno-npr. putem nekoliko mljekomata kako da prijavi primarnu, tj dopunsku djelatnost?

– Ukoliko je primarna proizvodnja ovog OPG-a govedarska proizvodnja tada se ne može proizvodnja i prodaja mlijeka putem nekoliko mljekomata smatrati dopunskom djelatnošću već osnovnom djelatnošću.

Primjer 2: Da li kumice s placa (izravna prodaja na štandu) koje na OPG-u proizvode mlijeko moraju zatražiti upis u Upisnik dodatnih djelatnosti?

– Ne, jer ako je njihov OPG već registriran za govedarsku proizvodnju, onda se prodaja mlijeka na štandu ne smatra dopunskom već osnovnom djelatnošću.

Primjer 3: Primjer, ako je postojeći OPG do sada proizvodio povrće i sve povrće prodavao na tržnici na malo, kako da prijavi primarnu tj. dopunsku djelatnost, a da i dalje može 100% svojih prihoda ostvarivati izravnom prodajom na tržnici na malo?

– Obzirom da je primarna proizvodnja ovog OPG-a povrćarstvo tada se ne može prodaja povrća bez obzira na način prodaje smatrati dopunskom djelatnošću već osnovnom.

– Dopunska djelatnost u tom slučaju bi bila kada bi se proizvedeno povrće preradilo u neku od prerađevina i prodavalo na tržnici na malo, a da pri tome prosječni godišnji dohodak iz te dopunske djelatnosti nije veći od 50% ukupnog godišnjeg dohotka OPG-a.

Primjer 4: Primjer: ako se osniva OPG za proizvodnju voća s namjerom da sve voće prodaju na kućnom pragu, kako da od te djelatnosti ostvari 100% dohodaka?

– Obzirom da je primarna proizvodnja ovog OPG-a voćarstvo tada se ne može prodaja voća bez obzira na način prodaje smatrati dopunskom djelatnošću već osnovnom.

– Dopunska djelatnost u ovom slučaju bi bila kada bi se proizvedeno voće preradilo u neku od prerađevina i prodavalo na tržnici na malo, a da pri tome prosječni godišnji dohodak iz te dopunske djelatnosti nije veći od 50% ukupnog godišnjeg dohotka OPG-a.

Primjer 5: Ako mladi slavonski proizvođač jabuka namjerava sav urod prodavati putem Interneta, kako prijaviti primarnu tj. dopunsku djelatnost, a da može ostvariti 100% dohotka na ovaj način?

– Obzirom se radi o primarnoj proizvodnji, a to je voćarstvo – uzgoj jabuka tada se ona ne može smatrati dopunskom djelatnošću OPG-a već osnovnom. Način stavljanja jabuka na tržište stvar je i odabir proizvođača dakle to može biti i putem interneta (izravna prodaja Internetom).

– No, ono što je bitno za ovo pitanje je da dopunska djelatnost u ovom slučaju bi bila kada bi se jabuke preradile u npr. ocat, pekmez dakle u neku prerađevinu koju je dozvoljeno prodavati putem interneta, a da pri tome prosječni godišnji dohodak iz te dopunske djelatnosti nije veći od 50% ukupnog godišnjeg dohotka OPG-a.

Primjer 6: Ako se OPG želi baviti samo uzgojem konja radi jahanja, kako da ostvare 100% dohotka od te djelatnosti?

– Uzgoj konja za jahanje nije osnovna poljoprivredna djelatnost na koju se OPG može registrirati, nego većdopunska djelatnost turističke ponude. Stoga od ove djelatnosti OPG može uprihoditi samo do 50% ukupnog dohotka na OPG-u.

6. Za sve one mljekare koje zanima pokretna prodaja mlijeka mobilnim mljekomatima; Ako mljekar želi prodavati mlijeko putem mobilnih mljekomata (automat ugrađen u kombi vozilo cirkulira dnevno kao i kombi za kruh), da li je to izravna prodaja putem automata, ili pokretna prodaja?

Ako se radi o prodaji mlijeka putem mobilnih mljekomata (automat ugrađen u kombi vozilo koje vozi i oglašava prodaju kao kombi za kruh), radi se o izravnoj prodaji putem automata (kažu u Ministarstvu poljoprivrede). S druge strane, kada smo isto pitanje postavili za obrte i trgovačka društva odgovoreno nam je da ovakav oblik prodaje spada u pokretnu izravnu prodaju prema Zakonu o trgovini (Ministarstvo gospodarstva)? Mišljenja smo da Ministarstva međusobno moraju uskladiti opisne pojmove za djelatnosti.

7. Da li se na OPG-u može istovremeno obavljati više od jedne dopunske djelatnosti?

Na jednom OPG-u se može obavljati više dopunskih djelatnosti istovremeno.

8. Da li nositelj dopunske djelatnosti mora biti nositelj OPG-a?

Nije obvezno da nositelj dopunske djelatnosti bude i nositelj OPG-a već može biti i neki od članova obitelji upisanih u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava.

9. Gdje se može provoditi dopunska djelatnost?

Dopunska djelatnost se mora obavljati na zemljištu i/ili u objektima koje su nositelj ili članovi OPG-a upisali u Upisniku poljoprivrednih gospodarstava.

10. Kako se upisati u Upisnik dopunskih djelatnosti?

Upis u Upisnik obavlja se u regionalnim uredima Agencije za plaćanja u poljoprivredi s obzirom na prebivalište nositelja OPG-a.

Nositelj dopunske djelatnosti podnosi Zahtjev za upis u Upisnik najmanje 30 dana od dana početka obavljanja dopunske djelatnosti, na obrascu iz Priloga Pravilnika. Prije predaje Zahtjeva, dobro razmislite za koje djelatnosti se registrirate tako da ne izostavite koju vama važnu.

Dodatno treba još priložiti:

1. dokaz o osposobljenosti za obavljanje dopunske djelatnosti ako je ista propisana posebnim propisima koji reguliraju dopunsku djelatnost,
2. uvjerenje o osposobljenosti za obavljanje tradicijskog ili umjetničkog obrta (samo za OPG koja se bave tradicijskim ili umjetničkim obrtom),
3. ovisno o dopunskoj djelatnosti:
   • rješenje o registraciji ili odobravanju objekta u poslovanju s hranom;
   • rješenje o registraciji ili odobravanju objekta i/ili subjekata u poslovanju s nusproizvodima životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi;
   • rješenje o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u seljačkom domaćinstvu;
   • presliku ovjerene sanitarne knjižice i dokaz o položenom tečaju higijenskog minimuma (samo za one koji dolaze u kontakt s hranom).
4. Na temelju podnesenog Zahtjeva Agencija upisom u Upisnik nositelju dopunske djelatnosti izdaje izvod iz Upisnika koji je ujedno i potvrda o upisu u Upisnik.

11. Što ako sam već preko OPG-a obavljao dopunske djelatnosti prije izglasavanja ovog Pravilnika?

Možete podnijeti Zahtjev za upis u Upisnik u skladu s ovim Pravilnikom u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika. Točan rok je stoga 28.02.2014. godine.

12. Da li je OPG dužan registrirati dopunsku djelatnost?

Pravilnik o dopunskim djelatnostima na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (N.N.20/13) ne obvezuje proizvođače da se moraju upisati u Upisnik dopunskih djelatnosti na OPG-u, već im daje mogućnost daregistriraju dopunsku djelatnost ukoliko to oni žele. No, pripazite na mogućnost za korištenje EAFRD fondova od 2014. godine.

Ministarstvu poljoprivrede zahvaljujemo na nekim pojašnjenjima s molbom da se ubuduće zakonski akti sastavljaju na razumljiv i svakome jasan način. U protivnom, i ljudi koji sastavljaju zakone, službe koje ih moraju provoditi kao PSS, a i mi koji ih moramo poštivati gubiti ćemo previše vremena za međusobna tumačenja određenih članaka.

Autor: Vesna Mijat, mag.ing.agr.

Izvor: http://www.agroklub.com

 Pčelarska udruga “Bilogora” Bjelovar i Klub  laringektomiranih osoba Bjelovar pozivaju sve članove udruge i ostale pčelare da se pridruže humanitarnoj akciji povodom 31. svibnja, svjetskog dana nepušenja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Pčelari koji se odluče donirati med, svoju donaciju koju žele pokloniti Klubu  laringektomiranih osoba mogu dostaviti tajniku pčelarske udruge “Bilogora”  Draženu Kovaču dana 28. i 29. svibnja 2013. godine u prostorijama Bjelovarsko-bilogorske županije u vremenskom razdoblju od 16 do 19 sati. Vodstvo pčelarske udruge “Bilogora” kao i Klub  laringektomiranih osoba Vam unaprijed zahvaljuje na donaciji.

Klub laringektomiranih osoba Bjelovar  poziva sve građane da im se pridruže prilikom obilježavanja svijetskog dana nepušenja.  Javni poziv Kluba prenosimo u cijelosti.

“Dana 31. svibnja 2013. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) obilježava Svjetski dan nepušenja pod geslom „Oslobodite se!“.

Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije godišnje umire 6 milijuna ljudi od posljedica konzumiranja duhana, a 600.000 ljudi umire od posljedica izloženosti duhanskom dimu.  Velik broj bolesti uzrokovan je pušenjem i ima teške posljedice za ljudsko zdravlje i kvalitetu života. Pušenje je vodeći uzrok karcinoma grkljana s posljedicom odstranjenja grkljana – laringektomijom.  Naglasak Svjetske zdravstvene organizacije  u ovogodišnjem obilježavanju Svjetskog dana nepušenja je borba za zabranu oglašavanja duhanske industrije i duhanskih proizvoda te smanjivanje sponzorstva duhanske industrije, a što je  najučinkovitiji način za smanjenje broja novih pušača i prestanak pušenja.

Klub laringektomiranih osoba Bjelovar, Liga protiv raka BBŽ,  Pčelarska udruga „Bilogora“ Bjelovar, Zavod za javno zdravstvo BBŽ i Jedinica samostalne djelatnosti otorinolaringologije Opće bolnice Bjelovar zajednički organiziraju obilježavanje Svjetskog dana nepušenja.  Akcija će se 31.5.2013. održati na Gradskoj tržnici Bjelovar i u ORL ambulanti Opće bolnice Bjelovar.

Na Gradskoj tržnici Bjelovar, od 10.00 do 12.00 sati, članovi Pčelarske udruge „Bilogora“ Bjelovar i Kluba laringektomiranih osoba Bjelovar će dijeliti med, promovirati nepušenje i zdrav život te prikupljati dobrovoljne priloge građana. Prilozima građana pomoći će se organiziranje odlaska članova Kluba laringektomiranih osoba  na rehabilitaciju disanja, govora, gutanja i plivanja u Crikvenicu.  Istoga dana, od 8.00 do 12.00 sati u ORL ambulanti Opće bolnice Bjelovar, građani će moći obaviti preventivni pregled grla bez uputnice.

Nadam se da će te svojim angažmanom i informiranjem javnosti o ovoj akciji  pomoći u razvijanju svijesti naše zajednice o negativnim posljedicama pušenja i laringektomiranim osobama.  Za sve dodatne informacije slobodno me kontaktirajte na mob. 098/747-740 ili na e-mail: marko.opacic@obbj.hr.”

S poštovanjem,

                             Predsjednik Kluba laringektomiranih osoba  Bjelovar:

                                                Marko Opačić, prof. logoped

Pčelarska udruga “Bilogora” je na svoju mail adresu dobila poziv za suradnju od strane Kluba laringektomiranih osoba povodom 31. svibnja, Svjetskog dana nepušenja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Na sastanku upravnog odbora pčelarske udruge održanog 15. svibnja 2013. godine jednoglasno je prihvaćen poziv navedenog kluba na suradnju. Klub će 31. svibnja 2013. godine postaviti štand na Gradskoj tržnici u Bjelovaru gdje će se plakatom označiti Svjetski dan nepušenja te navesti štetnosti pušenja te posljedice laringektomije. Na štandu će biti operirani članovi koji bi vlastitim iskustvom ali i upečatljivim načinom komunikacije posvjedočiti o štetnosti pušenja i naši pčelari koji će prezentirati pčelinje proizvode i njihov utjecaj na zdravlje. Slijedom navedenog pčelari naše udruge sakupiti će određenu količinu pčelinjih proizvoda koji će se prodavati na štandu, a novčana sredstva prikupljena prodajom donirati će se Klubu laringektomiranih osoba Bjelovar. Cilj ove akcije je uz obilježavanje ovog dana, skrenuti pozornost sugrađanima na štetnost pušenja i moguće posljedice, te prikupiti novčana sredstva za rad kluba, a koja bi se prvenstveno utrošila na odlazak novooperiranih članova na rehabilitaciju u Crikvenicu u lipnju ove godine gdje bi se nastavila rehabilitacija govora, glasa, gutanja, mirisanja, fizikalna rehabilitacija, inhalacije i osposobljavanje za plivanje. Cijena za jednog člana je 1600,00 kuna za šestodnevni tečaj. Nažalost, mnogi članovi kluba nisu u mogućnosti sami snositi cijenu smještanja na seminaru pa se nadamo da ćemo ovom akciijom prikupiti sredstva za tu namjenu i pomoći onim članovima koji su operirani ove ili prošle godine, koji još ne govore i koji su završili naporne odlaske u Zagreb na zračenja u trajanju od dva mjeseca.

Pčelari pčelarske udruge “Bilogora” sa zadovoljstvom su prihvatili suradnju sa klubom i žele podržati humanitarnu akciju obzirom da je med i ostali pčelinji proizvodi izvrsna preporuka zdravlja i posebice grla i usne šupljine.

Ovim putem pozivamo sve prijatelje pčelare i ostale građane koji žele sudjelovati u humanitarnoj akciji da nam se pridruže 31. svibnja 2013. godine na tržnici u gradu Bjelovaru na štandu Kluba laringektomiranih osoba.

Na temelju čl. 3. Odluke o kreditiranju malog i srednjeg poduzetništva iz kreditne linije “Bjelovarski kredit 2013” za 2013. godinu, Klasa:403-01/13-01/5, Urbroj:2103/01-02-13-3 koju je donijelo Gradsko vijeće na 31. sjednici održanoj 27. ožujka 2013. godine, gradonačelnik Grada Bjelovar, Antun Korušec dipl.politolog, raspisuje

JAVNI POZIV ZA ISKAZIVANJE INTERESA BANAKA ZA KREDITIRANJE MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA ZA 2013 GODINU

1. OPĆI PODACI                                                                                                                                                                       Kreditnu liniju ” BJELOVARSKI PODUZETNIK 2013 ” provode Grad Bjelovar i zainteresirane banke koje se prijave na Javni poziv i pristanu na osnovne kriterije načina provedbe kreditne linije, te potpišu Ugovor sa Gradom Bjelovarom.
   Banke mogu ponuditi i povoljnije uvjete od dolje navedenih ( povoljniju kamatnu stopu, naknadu za obradu kredita) itd.
   Ukupni kreditni fond za sve poduzetničke kredite iznosi 30.000.000,00 kuna ( tridesetmilijunakuna ).
2. OSNOVNI KRITERIJI ZA PROVEDBU KREDITNE LINIJE “BJELOVARSKI PODUZETNIK ” 2013. godine
   1. ZAHTJEV ZA KREDIT MOGU PODNIJETI
      • Obrti
      • Mala i srednja trgovačka društva
      • Zadruge
      • Profitne ustanove
      • Obiteljska gospodarstva koja su u 51% vlasništvu državljana Republike Hrvatske

      Pravo na korištenje kredita ima poduzetnik koji namjerava ulagati na području Grada
      Bjelovara bez obzira na sjedište, odnosno prebivalište.

   2. KAMATNA STOPA
      • tromjesečni Euribor + 5,55 % p.p.- (krajnji iznos kamata za poduzetnike uz subvenciju Grada od 2 %, ne smije biti veći od navedenog)
      • Visina Euribor-a utvrđuje se kalendarski kvartalno dva radna dana prije prvog u mjesecu i vrijedi za tekući kvartal
      • obračun i naplata kamate: mjesečno ili kvartalno
      • u razdoblju korištenja i počeka plaća se kamata
   3. SUBVENCIJA GRADAGrad Bjelovar subvencionira kamatu na poduzetničke kredite iz kreditne linije “Bjelovarski poduzetnik 2013” po stopi od 2,0 % ( dvaposto ).
   4. NAKNADA
      • 0.60% ( nulacijelihšezdesetposto ) jednokratno na iznos odobrenog kredita za sve troškove Banke, a prije korištenja kredita – (ne smije biti veća )
   5. INSTRUMENTI OSIGURANJA POVRATA KREDITA
      • instrumenti osiguranja prema zahtjevu Banke
3. ROK BANAKAMA ZA PODNOŠENJE PONUDE.
   • Ponude banaka se primaju najkasnije do 20. svibnja 2013. godine do 12 sati, (poštom ili osobno), na adresu Grad Bjelovar, Upravni odjel za gospodarstvo, Trg Eugena Kvaternika 2, sa naznakom “Kreditna linija 2013” – Ne otvaraj.
   • sve dodatne informacije mogu se dobiti u Upravnom odjelu za gospodarstvo Grada Bjelovara, Trg Eugena Kvaternika 2/II, soba broj 46, telefonom na broj 043/622-063

KLASA: 403-01/13-01/5
URBROJ: 2103/01-01-13-7
Bjelovar, 10. svibanj 2013.

Izvor: http://www.bjelovar.hr/natjecaji/kreditiranje-malog-srednjeg-poduzetnistva-2013/

Dana 07. svibnja 2013. godine na mail udruge zaprimili smo obavijest kako se  IPARD natječaji obustavljaju doddaljnjeg!!!

Uslijed velikog broja zaprimljenih prijava na dosadašnje IPARD natječaje, čiji ukupni traženi iznos potpore premašuje trenutno raspoloživa sredstva, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju nije u mogućnosti planirati daljnje natječaje dok se ne završi obrada svih do sada pristiglih prijava.

Novi Plan raspisivanja natječaja bit će objavljen krajem kolovoza 2013. kada će se moći  utvrditi koliko je nakon ugovaranja prihvatljivih prijava preostalo financijskih sredstava na postojećim IPARD alokacijama za eventualne daljnje natječaje