Tijekom proteklog vikenda 22. i 23. veljače 2013. godinu u Pazinu su se odvijali 8 po redu dani meda. Da su članovi naše udruge prisutni na svim većim pčelarskim događanjima u državi pa i šire ne treba previše naglašavati, a upravo je naš član udruge, jedan od najvećih proizvođača matične mliječi u Hrvatskoj sudjelovao na navedenom događanju. Riječ je, dakako o Ivanu Koleru pčelaru iz Bjelovara koji trenutno pčelari sa respektabilnih 500 pčelinjih zajednica na svom pčelinjaku u Paulovcu nedaleko Bjelovara.

Možda bi i ovaj sajam ostao u sjećanju našem Ivi kao i mnogi drugi, ali  jedan događaj mu je sigurno uljepšao sajmovanje. Naime 8 po redu Dane meda svečano je otvorio u pazinskom Spomen domu Predsjednik Republike Ivo Jospović, na kojima je ove godine sudjelovalo 60 pčelara iz Hrvatske, a osim meda, proizvoda od meda i drugih pčelinjih proizvoda, mogla se nabaviti i pčelarska oprema proizvođača iz raznih krajeva Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Slovenije.

         Nakon otvorenja predsjednik se uputio u obilazak štandova na sajmu, te je tako obišao i štand našeg člana udruge na kojemu ga je dočekao njegov sin Zvonimir Koler. Zvonimir mu je prezentirao paletu svojih proizvoda na štandu, od kojih je Predsjedniku za oko zapela matična mliječ. Nakon kratke prezentacije predsjednik se odlučio na kupnju matične mliječi o čemu postoji i video zapis koji možete vidjeti ovdje.

       Nadamo se kako će matična mliječ našeg člana udruge pomoći Predsjedniku u održavanju dobre kondicije i jačanju imuniteta kako bi mogao obavljati svakodnevne poslove i obaveze kojih mu očigledno ne manjka.

Pčelarska udruga “Bilogora” ovim putem obavještava svoje članove udruge koji još nisu uplatili članarinu za tekuću 2013. godinu da to učine najkasnije do 30. svibnja 2013. godine. Obzirom da blagajnik mora HPS-u doznačiti sredstva i popis članova HPS-u koji primaju časopis Hrvatska pčela do predviđenog datuma potrebito je uplatiti 325 kn članarine. Članovima udruge koji ne izvrše uplatu u predviđenom roku biti će obustavljena isporuka časopisa Hrvatska pčela, te će biti brisani iz članstva udruge.

          Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva donjelo je Pravilnik o uvjetima i načinu provedbe posebnih mjera pomoći za sektor pčelarstva u 2013. godini. prema Nacionalnom pčelarskom programu za razdoblje od 2011. do 2013. godine. koliko smo zamjetili pravilnik je pretrpio nekoliko izmjena. Prva izmjena koju smo uočili je nova mjera primijenjena istraživanja u pčelarstvu. Od ostalih promjena moramo napomenuti da je u mjeri tehničke pomoći pčelarima popis novih pomagala, pribora i opreme koja se koristi u pčelarstvu za koju je moguće podnijeti zahtjev za sufinanciranje proširen, tako da pčelari sada imaju pravo i na potporu za kupnju satne osnove, posuda za držanje meda i sl. Nažalost,kako stvari sada stoje u mjeri za obnovu pčelinjeg fonda (kupnja matice) pčelari su izgubili pravo na povrat sredstava, ali je zato ostala pomoć registriranim uzgajivačima matica. To su osnovne razlike koje smo ovako na brzinu uočili. Moramo napomenuti da su rokovi za podnošenje zahtjeva  Agenciji za plaćanja do 31. svibnja 2013. godine uz koji se prilažu:

– originalni računi (R1 ili R2) izdani u razdoblju od siječnja do 31. svibnja 2013. godine, iz kojih je razvidan iznos utrošenih novčanih sredstava za nabavu novih pomagala, pribora i opreme koja se koristi u pčelarstvu.

Pravilnik možete skinuti ovdje.

  Dana 22. veljače 2013. godine pčelari pčelarske udruge “Bilogora” održali su izbornu skupštinu. Skupština je započela intoniranjem hrvatske himne i odavanjem počasti minutom šutnje za sve preminule pčelare. Na samom početku predsjednik skupštine Vladimir Maturanec pozdravio je sve nazočne, a posebno goste, predstavnike pčelarskih udruga “Lipa” iz Koprivnice, “Bagrem” iz Đurđevca, “Maslačak” iz Grubišnog Polja, “Bagrem” iz Daruvara, “Đuro Sulimanović” iz Garešnice i “Čazma” iz Čazme. Posebno je pozdravio predstavnika Bjelovarsko- bilogorske županije gospodina Željka Stojkovića iz upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, slatkovodno ribarstvo i lovstvo. Nakon uvodnih riječi predsjednik skupštine predstavio je vrlo opsežan dnevni red od čak 19. točaka te je skupština započela sa radom. Nakon što su izabrana tijela rada skupštine temeljem izvješća verifikacijske komisije utvrđeno je da je na skupštini nazočno 69 članova sa pravom glasa od ukupno 149 čime su bili ispunjeni uvjeti propisani člankom 26. Statuta pčelarske udruge “Bilogora”, te je skupština mogla pravovaljano odlučivati. U daljnjem radu skupštine podnesena su izvješća o radu udruge u protekloj godini, izvješće o stanju inventara, blagajničko izvješće, te izvješće o radu Nadzornog odbora. Nakon podnesenih izvješća ista su od strane skupštine jednoglasno prihvaćena. Sljedeća točka dnevnog reda bilo je izvješće kandidacijske komisije koja je konstatirala da predloženi kandidati za izbor u tijela udruge ispunjavaju uvijete propisane Statutom udruge, te predstavila sljedeće kandidate:

Milan Jantolek predsjednik udruge i upravnog odbora

Goran Pranjić, dopredsjednik udruge i član upravnog odbora

Dražen Kovač, tajnik udruge i član upravnog odbora

Saša Ružičić, član upravnog odbora,

Ljubica Martinčević, član upravnog odbora,

Miroslav Biruš,  član upravnog odbora,

Darko Novotni, član upravnog odbora,

Boris Tomšić, član upravnog odbora,

Vanja Fabijan, član upravnog odbora,

Krunoslav Nemet, član upravnog odbora,

Nikola Pratnemer, član upravnog odbora,

Za nadzorni odbor predloženi su sljedeći kandidati:

Vladimir Maturanec, predsjednik nadzornog odbora,

Ivan Koler, član nadzornog odbora

Nedjeljko Galešić, član nadzornog odbora,

Ružica Tuma, član nadzornog odbora,

Siniša Petrec, član nadzornog odbora.

Za sud časti predloženi su sljedeći kandidati:

Jovo Sokolović, predsjednik suda časti,

Ivo Domjan, član suda časti,

Ivan Božac, član suda časti.

Nakon što su predstavljeni kandidati za tijela udruge, kandidat za novog predsjednika udruge Milan Jantolek predstavio je plan rada za naredno razdoblje. Nakon što je Milan Jantolek predstavio plan rada predsjednik skupštine dao je na glasovanje prijedlog kandidata za tijela udruge. Skupština je jednoglasno sa 69 glasova za izabrala novo vodstvo udruge na naredne 4 godine. Novi predsjednik udruge Milan Jantolek zahvalio se nazočnima na ukazanom povjerenju, starom vodstvu udruge na dosadašnjim ostvarenim rezultatima te je naglasio kako će učiniti sve da u narednom mandatu ostvari zacrtani plan rada. Na kraju su se kratkim riječima obratili predstavnici gostiju koji su naglasili kako je predstavljeni plan novog vodstva udruge vrlo ambiciozan te su izrazili potporu i  želju za još bolju suradnju između udruga. Predstavnik Bjelovarsko bilogorske županije Željko Stojković rekao je kako županija sudjeluje na razne načine u potporama pčelarima. Upozorio je kako od sada razvojne projekte odobrava EU, te da su zbog toga rokovi za izradu projekata vrlo kratki zbog čega će novo vodstvo udruge morati uložiti dodatne napore u izradi projekata  kako bi ih mogli pravovremeno realizirati.

Po završetku skupštine respektabilan broj od oko 120 članova udruge i gostiju veselilo se zajedničkom druženju za večerom i pčelarskom balu do kasnih noćnih sati.

            Obzirom da se stiroporne košnice u nekim zemljama svijeta koriste već više desetljeća, a na našem tržištu pojavile su se  tek prije nekoliko godina među našim pčelarima postoje prijepori za i protiv takvog materijala za držanje pčelinjih zajednica. Surfajući internetom na stranicama Agrokluba našao sam zanimljiv članak autorice Vesna Mijat, mag.ing.agr., koja je iznijela zanimljive tehničke podatke te argumente za i protiv upotrebe poliuretanske košnice  u intenzivnoj pčelarskoj proizvodnji.  Članak prenosimo u cijelosti.

          Najvažnija značajka košnica od plastičnih masa je materijal od kojeg su izrađene. Neki proizvođači izrađuju poliuretanske košnice, ali najčešće se mogu nabaviti one iz lijevanog polistirena. Polistiren visoke gustoće za košnice je oko 10x gušći od onog koji služi za pakiranje, i 20x gušći od onog koji služi za građevinsku izolaciju. Pri gustoći od 100g/L, ovaj polistiren za košnice je otprilike 2x gušći od onog koji se upotrebljava za motociklističke kacige. Ovakvom se tehnologijom proizvode čvrste, glatke i trajne košnice. Najbolje stiroporne košnice izrađuju se lijevanjem, a ne lijepljenjem, tako da kod njih ne postoje konstrukcijske greške zbog milimetarskih razlika u mjerenju i rezanju kao kod drvenih. Drvene košnice se dodatno moraju učvršćivati vijcima. Zbog fizikalnih karakteristika HD polistirena, ove košnice su lakše od drvenih, a istovremeno su bolji izolatori. Cijena polistirenskog kompleta u svijetu je slična kao i drvenog (65-110Eur), ali ne trune kao drvo, bolji je toplinski izolator i u slučaju hladnoće i u slučaju visokih temperatura. Stiroporne košnice ne trebaju vodootporni premaz da bi postale nepropusne. Voda ne ulazi u takve košnice, a debele stijenke dobro drže toplinu u hladnim zimskim mjesecima. Proizvode se stiroporne košnice raznih oblika i dimenzija, pogodne za plastične okvire, ili one kompatibilne s klasičnim drvenim okvirima.

U svijetu

Veliki broj pčelara u Europi već koristi stiroporne košnice, ali u većini svjetskih država one još nisu potukle drvene košnice po popularnosti. Tako niti u SAD-u. U Njemačkoj, dobrom dijelu Belgije i Nizozemske se već duže godina uspješno koriste košnice od stiropora. Zovu ih Segeberger ondje. U Norveškoj se polistirenske košnice prodaju jednako dobro kao i drvene. One su u Norveškoj za 30% jeftinije jer drvene sadržavaju dodatnu izolaciju zbog hladnih zima.

+ne uopće, ++umjereno do slabo, +++dobro,++++odlično

Nedostaci stiropornih košnica i kako ih riješiti

• Stiropor je zrako-nepropusan i tijekom hladnoća na unutarnjim stijenkama košnice mogu se pojaviti kapljice vode. Smanjeni protok zraka uzrokuje zadržavanje vlage i kondenzaciju u unutrašnjosti košnice. Drvene košnice s druge strane, omogućavaju protok zraka u košnici bez obzira na vrstu donje ploče-podloge. Ovaj je problem moguće riješiti na dva načina: ako se napravi otvor za ventilaciju u gornjem dijelu košnice, ili se može upotrebljavati podnica koja ima veliku zračnu rešetku pa pospješuje ventilaciju.
• Prilikom čišćenja stiropornih košnica treba voditi računa o korištenju sredstava koja ne sadrže otapala jer bi ona mogla oštetiti košnicu. Neki proizvođači preporučuju: – Svaki višak nataloženog voska i propolisa se brižljivo ostruže s polistirenskih stijenki. Poslije se cijela košnica uranja u natrij karbonat otopinu (1kg na 5L vode) uz dodatak par kapljica deterdženta za suđe, opere se i osuši. Kada su uklonjene nečistoće, polistirenska košnica se može sterilizirati hipokloritom iz varikine za domaćinstvo. Koncentracija upotrebljene varikine ne bi smjela biti veća od 0.5%. Usporedbe radi, drvene košnice trebaju se pržiti plamenikom ili potapati u tekući parafin, što je dugotrajan proces.
• Pojedini pčelari koji su probali pčelarenje stiropornim košnicama javljaju da je ponekad teško odvojiti okvire iz košnice s pčelarskim dlijetom u ovim košnicama. Ako se upotrijebi prevelika sila, moguće je stvoriti napuklinu. Zato se rubovi nastavaka prije upotrebe mogu premazivati vazelinom da bi se spriječilo lijepljenje propolisom.
• Poklopac stiropornih košnica je lakši i neki pčelari se boje da ga jači vjetar ne otpuše. Zato se košnice vezuju ili se na vrh postavlja teži predmet. Kasnije, pčele će same zalijepiti poklopac.
• Poneki pčelari protive se upotrebi plastičnih materijala za pčelarenje s mišlju da je najbolje pčelarenje ono koje nabolje imitira uvjete iz prirode. A pošto pčele u prirodi obitavaju u drvu, čovjek bi im trebao omogućiti najsličnije uvjete.
• Plastiku koju više ne upotrebljavate treba znati pravilno odlagati. Stiropor se može odvesti u reciklažna dvorišta. Također, ako se pčele zaraze s američkom ili europskom gnjiloćom legla, košnice trebaju biti uništene u spalionici jer nije dopušteno vani spaljivati stiropor (bisfenol). Drvene košnice se s druge strane, mogu spaljivati bez ograničenja.
• Ukoliko je domaćoj preadi (ili divljim pticama) omogućen nesmetan pristup u pčelinjak, imajte na umu da koke vole kljucati stiropor i poliuretan (podatke imamo samo za običan stiropor, a ne i za onaj visoke gustoće).
• Košnice su primamljive miševima po zimi. Proizvođači košnica od HD polistirena tvrde da miševe odbija neobičan tvrdi stiropor. Oni pokušavaju u košnicu onda prodrijeti kroz otvore, ali ih na vratašcima kroz koja ulaze pčele u namjeri spriječava rešetka.
• Ukoliko pčelaru smeta što bijele stiroporne košnice s vremenom požute, često ih se iz estetskih razloga boja u prirodne nijanse. Upotrebljavaju se boje na bazi vode koje ne sadrže otapalo (solvent). Neki proizvođači preporučuju bojanje latex bojama.

Prednosti stiropornih košnica

• Stiroporne košnice su lakše od drvenih košnica. Sačuvati ćete svoja leđa prilikom prenošenja stiroporne košnice okvira napunjenih medom u odnosu na prenošenje drvene košnice.
• Trajnost polistirena visoke gustoće se garantira na preko 30 godina. Drvene košnice upijaju vlagu i poslije nekog vremena će istrunuti. Koliko god bile dobro zaštićene premazom, drvo je poroznije od stiropora i vremenski uvjeti će ga načeti. Stiropor je s druge strane, otporan na fotolizu, ne mijenja oblik i ne smanjuje se. Kod stiropornih košnica se uslijed djelovanja sunčevih zraka javlja samo promjena boje.
• U zimskim mjesecima, stiroporne košnice ne trebate omatati radi očuvanja topline. Zbog dobrih izolacijskih karakteristika stiropora, pčele će manje vremena trošiti na grijanje/hlađenje košnice, a više na skupljanje nektara. Za rezultat ćete imati povećanu proizvodnju meda i za do 25%.
• Lijevane stiroporne košnice uvelike smanjuju propolizaciju jer ne postoji puno pukotina, lošeg dihtanja koje pčele trebaju popuniti propolisom. Prema jednom istraživanju količina proizvedenog propolisa u stiroporu je smanjena i za do 75% u odnosu na drvene košnice.
• Polistirenske košnice su vodonepropusne za razliku od drvenih košnica koje trebaju specijalni premaz radi sprječavanja prodiranja vode u košnicu i gnjiljenja. Na sjeveru pčelari su primorani izolirati drvene košnice omatajući ih u papir, ili ih premjestiti u skloništa preko zime.
• Potrebno je manje prihrane za prezimljavanje društva jer pčele troše manje energije za zagrijavanje košnice tijekom zime.
• Stiropor se ne rasuši kao drvo, niti mijenja oblik.
• Ako koristi polistirenske košnice, manje radnih sati utrošiti će pčelar za održavanje, manje posla oko uzimljivanja i utopljavanja.
• Pčele kreću u prvi proljetni let 2-3 tjedna ranije ako su prezimile u stiropornoj košnici.
• Svakodnevno tijekom pašnog perioda, pčele iz stiropornih košnica ujutro izlaze ranije na pašu.
• Zagrijavanje košnice koje omogućuju stiroporne stijenke za rezultat će imati tople stijenke i vanjske okvire u plodištu pa će matica lijegati jaja u svim okvirima, a ne samo u središnjim okvirima što je slučaj u drvenim košnicama.

Što kažu pčelari koji su probali rad s ovim košnicama?

Naš renomirani pčelar iz Zagorja g. Ivan Curiš imao je priliku pčelariti u polistirenskim košnicama. Evo što kaže: – Što se tiče stiropornih košnica, imam jako doba iskustva o držanju pčela u njima. Izradio sam 10 kompleta LR stiropornih košnica i pčele sam držao u njima kroz dvije sezone. Društva su u njima bolje zimovala, trošila su manje hrane nego društva u drvenim košnicama. Temperatura iznad legla nikad nije pala ispod 2˚C dok je vani bilo i -14˚C. Krajem trećeg mjeseca imala su 1-1,5 okvir više legla. U ljetnim mjesecima kad je temperatura prelazila i 41˚C u košnicama nije prelazila 38˚C. Vlage po zimi nije bilo puno, samo nešto na stijenkama. Ventilacija je na podnici.

Većina pčelara koji su probali rad sa stiropornom košnicom smatraju je boljim rješenjem od drvene bez obzira na njezin oblik, veličinu, cijenu i nedostatke. Stiroporna košnica u zimi je toplija, nema vlage, temperatura u prostoru oko legla ne pada ispod 4˚C što je najpovoljnije za zimovanje pčela. Društva se vrlo rano razvijaju u jake zajednice s manjom potrošnjom meda u zimskim mjesecima i u razvoju jer košnica ne gubi toplinu, tako da maksimalno možemo iskoristiti već prve proljetne paše. Zimske pčele duže žive jer u zimskim mjesecima troše manje hrane. Manje izmeta se skuplja u crijevima pa ne trebaju toliko zimskog izleta. U ljetnim mjesecima zbog ventilacijske rešetke na dnu (podnici) košnice ventilacija je savršena, a stiropor štiti od vrućine, pa izgleda kao da košnica ima „klimu“. U vrijeme jakih glavnih paša više pčela odlazi na pašu jer ne moraju grijati leglo. U stiropor se ne uvlače spore, bakterije, virusi tako da su i bolesti pčela znatno smanjene, stiropor možemo nazvati i eko. Prema iskustvima drugih pčelara pčelinja zajednica u stiropornoj košnici donosi 25 do 35 % više meda nego u drvenim košnicama. Količina rada sa pčelama u sezoni sa stiropornim košnicama je manja za 25% nego sa drvenim. Ovo postavlja pitanje zašto i mi kao pčelari ne iskoristimo više naše pčele, kaže nam g. Curiš, dugogodišnji proizvođač meda i pčelinjeg otrova.

Da li mogu sam izraditi polistirensku košnicu?

Polistirenske košnice koje su popularne u sjevernoj Europi, izrađene su procesom lijevanja u kalupe. Ako, izrađujete košnicu lijepeći dijelove, neminovno će se pojaviti neke pukotine, neravnine i nesavršenosti. Također, izrađene su od HD polistirena (nekad i poliuretana) visoke gustoće preko 100kg/m3. Znači, da biste sami proizveli košnicu slične kvalitete u RH, nailazite na dva osnovna problema; trebate imati mehanizam za lijevanje i kalupe za košnice, te trebate pronaći ovako čvrsti stiropor (što mi nismo uspjeli). G. Curiš iz OPG-a “Sretna pčela”koji pčelari već preko 35 godina kaže: -Na pitanje je zašto sada ne držim pčele u stiroporu, jedini razlog mi je u tome što kod nas ne možemo kupiti stiropor gustoće veće od 35 kg/ m3. Također, građevinski stiropor nije dobar za izradu košnica jer u sebi sadrži komponente protiv gorenja, a one su kancerogene. Stiropor ove tvrdoće pčele u sezoni pregrizu i kroz njega probuše rupe. No, jedan naš mladi pčelar proizveo je stiropornu košnicu obloženu vodo-otpornom šperpločom i mislim da je to do sada najbolja košnica u RH.

Mogu li se ove košnice nabaviti i u Hrvatskoj?

Da, odnedavno je g. Marijan Trnski iz tvrtke Contectum d.o.o. zastupnik finskog proizvođača stiropornih košnica Paradise Honey Ltd iz Finske. Evo što kaže g. Trnski: -Drago mi je da se povećava interes za proizvod koji je kod nas već neko vrijeme predstavljan na sajmovima uz ogroman interes posjetitelja, a nikako da dođe na tržište. Ove košnice su napravljene od izuzetno čvrstog stiropora gustoće 110kg/m3 (za razliku od 40kg/m3 koji koriste za izradu loših kopija) što im omogućuje trajnost i postojanost. Cijena košnice (podnica, 3LR nastavka, matična rešetka, hranilica i poklopac), bez okvira biti će 720-740 kn, a okvira oko 15kn/kom. Cijene su veće od tradicionalnih materijala, ali kad uzmemo u obzir lakše planiranja rashoda zbog manje mogućnosti oštećenja ili propadanja opreme, svaki ozbiljniji pčelar će poželjeti isprobati barem nekoliko košnica i okvira, koji daju odlične rezultate i na puno nezahvalnijim klimama od naše. Prva pošiljka se očekuje u drugoj polovici ožujka ili prvoj polovici travnja. Košnice će se moći nabaviti u Bjelovaru, a predbilježbe i narudžbe za prvu pošiljku se mogu javiti na 099/ 247-1142 ili contectum.doo@gmail.com.

Mnogi pčelari koji su prešli na stiropor, ne žele više natrag, a s druge strane, mnogi koji upotrebljavaju drvene odbijaju koristiti stiroporne. Obje ove tehnologije pčelarenja imaju svoji prednosti i mana, ovisno o klimatu i krajnjem proizvodu pčelarenja. Najvažnije je imati potpunu informaciju.

*Naziv „Stiropor“ je eponim i u našoj se zemlji upotrebljava učestalo za opis svih polistirenskih materijala. To je inače brand ekspandiranog polistirena zaštićen od strane kompanije BASF 1951. godine. Za izradu košnica se upotrebljava se polistiren visoke gutoće.

Autor: Vesna Mijat, mag.ing.agr.

Izvor: http://www.agroklub.com

          U organizaciji Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, slatkovodno ribarstvo i lovstvo Bjelovarsko-bilogorske   županije i pučkog otvorenog učilišta “Marinković” iz Garešnice krajem siječnja 2013. godine počelo je stručno osposobljavanje za zanimanje Pčelar. Stručno osposobljavanje pohađa 30 pčelarki i pčelara sa područja  Bjelovarsko- bilogorske županije od kojih su 18 polaznika članovi pčelarske udruge “Bilogora” iz Bjelovara. Program osposobljavanja traje ukupno 120 sati od čega 60 sati otpada na teoriju, a 60 sati na praktično osposobljavanje. Predavači su iskusni ekološki pčelar  Milan Pastuović  koji pčelari na području Garešnice, te Boško Banaj dr.vet.med također iskusni pčelar sa područja Garešnice. Program osposobljavanja je odobren od strane ministarstva znanosti obrazovanja i športa, te će polaznici po završenom osposobljavanju i dobivanju diplome svoje zanimanje moći upisati u radne knjižice. Cjelokupno osposobljavanje košta 2500 kn koje će u 50% iznosu sufinancirati Bjelovarsko- bilogorska županija, a ostatak troškova  pčelari snose sami.

SR

             Pčelarska udruga “Bilogora” dana 22. veljače 2013. godine održati će izbornu skupštinu. Izborna skupština  održati će se navedenog datuma u restoranu “Golub” u Bjelovaru na adresi Franjevačka 6a sa početkom u 18:00 sati. Ovim putem pozivamo sve članove udruge da se odazovu u što većem broju kako bi skupština imala kvorum te na taj način izabrala novo vodstvo udruge. Nakon održavanja skupštine predviđeno je pčelasko druženje uz večeru za koju  blagajnik udruge prikuplja kotizaciju u iznosu od 30 kn. Molimo da prijavu za večeru najavite blagajniku udruge Vladi Obad na br. mobitela 098/ 811-194 najkasnije da 21. veljače 2013. godine kako bi mogli planirati broj obroka za večeru.

Medno!